Od 5. do 12. srpnja 2026. u palači Moise na Cresu održana je Summer School in Critical Theory and Praxis: Literature and Society, sedmodnevni iprogram posvećen odnosima književnosti, politike i društva. Ljetna škola, organizirana u okviru projekta The Cartography of the Political Novel in Europe – CAPONEU (Horizon Europe), okupila je međunarodnu skupinu istraživača, studenata, umjetnika, nastavnika i kulturnih radnika te otvorila prostor za susret kritičke teorije, književne analize i različitih oblika umjetničke i društvene prakse.
U središtu programa bilo je pitanje političkog potencijala književnosti i načina na koje književni tekstovi sudjeluju u razumijevanju i oblikovanju društvene stvarnosti. Rossita Terzieva-Artemis (University of Nicosia) bavila se odnosom istine, metafikcije i moći u suvremenom europskom političkom romanu, dok su Aurore Peyroles, Ivana Perica i Patrick Eiden-Offe (Leibniz Centre for Literary and Cultural Research, Berlin) otvorili pitanja različitih metodoloških pristupa čitanju i proučavanju političkog romana. Mark Devenney i Joanna Kellond (Centre for Applied Philosophy, Politics and Ethics, University of Brighton) istraživali su veze između roda, obitelji, društvene reprodukcije i suvremenog romana, a Vedrana Veličković i German Primera (Centre for Applied Philosophy, Politics and Ethics, University of Brighton) pozornost su usmjerili na čitateljske grupe i kolektivno čitanje kao prostore zajedničkog stvaranja znanja, pripadnosti i političkog djelovanja. Tara Talwar Windsor (University of Leeds) i Miriam Schwarz (University of Cambridge) bavile su se alternativnim epistemologijama i politikama sjećanja, istražujući načine na koje književnost može dovesti u pitanje dominantne modele europskoga kulturnog pamćenja i otvoriti prostor marginaliziranim iskustvima i oblicima znanja, dok je Błażej Warkocki (Adam Mickiewicz University in Poznań) kroz dvije radionice razmatrao razvoj i političko značenje queer književnosti u Poljskoj iz transnacionalne perspektive, povezujući književnu povijest sa širim društvenim, političkim i pravnim kontekstima.
Plenarna predavanja dodatno su proširila tematski i geografski raspon programa. Alan Finlayson (The University of East Anglia, Norwich) analizirao je odnos mita, dekadencije i reakcionarne digitalne politike te promjene političkih ideja i ideologija u okruženju digitalnih platformi, dok je Juan E. De Castro (The New School, New York) govorio o Gabrielu Garcíji Márquezu i Mariju Vargasu Llosi, propitujući odnose magijskog realizma, realizma i politike u latinoameričkom romanu. Karin Doolan (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, IDIZ) i Liam Mullally (Autonomy Institute, London) povezali su istraživanje političkog romana s pitanjima obrazovne prakse i javnih politika te razmatrali mogućnosti njegove primjene u jačanju demokratske, mirne i uključive europske javne sfere. Važno obilježje Ljetne škole bilo je povezivanje teorijskog rada s umjetničkom praksom.
Na okruglom stolu Politics in Artistic Practice kazališni redatelj Oliver Frljić razgovarao je sa Zrinkom Božić (University of Zagreb) i Mirelom Dakić Kučeković (University of Zadar) o odnosu umjetničkog djelovanja i politike te o tome kakvu političku ulogu umjetnost može imati u suvremenom društvu. Time je rasprava o političkom potencijalu književnosti proširena na izvedbene umjetnosti i šire pitanje mogućnosti umjetničke intervencije u društvenu stvarnost. Susret teorije, povijesti i umjetničke prakse nastavljen je filmskim programom uz projekciju filma Fiume o morte!. U razgovoru koji je prethodio projekciji sudjelovali su redatelj Igor Bezinović, Ivan Jeličić (University of Rijeka) te Branimir Janković i Zvonimir Glavaš (University of Zagreb), otvarajući povijesna, kulturna i politička pitanja koja film postavlja. Književna praksa došla je u prvi plan u završnom razgovoru The Task of Writing a Political Novel, u kojem je pisac Craig Jordan-Baker (University of Brighton) s Markom Devenneyjem (University of Brighton) i Zrinkom Božić (University of Zagreb) razgovarao o romanu Brick Dust i izazovima pisanja političke fikcije.
Program Ljetne škole širio se i izvan prostora predavanja i radionica. Terenski dio uključivao je izlet posvećen Labinskoj republici i Raši, tijekom kojega su pitanja rada, solidarnosti, društvenih sukoba i političkog otpora povezana s konkretnom poviješću i kulturnim krajolikom regije. Temeljna ideja škole, povezivanje kritičke teorije i prakse, tako se ostvarivala i kroz neposredan susret s prostorima i povijesnim iskustvima koji omogućuju drukčije načine promišljanja odnosa kulture, politike i društva. Summer School in Critical Theory and Praxis 2026 tako je stvorio prostor intenzivne međunarodne i interdisciplinarne razmjene u kojem književnost nije bila samo predmet interpretacije, nego polazište za širu raspravu o suvremenim društvenim, kulturnim i političkim procesima. Povezujući istraživače i stručnjake s europskih i američkih sveučilišta i istraživačkih institucija te kritičku teoriju i književnu analizu s obrazovanjem, poviješću i umjetničkom praksom, Ljetna škola pokazala je kako čitanje, pisanje i umjetničko djelovanje mogu pridonijeti kritičkom razumijevanju sadašnjosti, preispitivanju dominantnih narativa i zamišljanju drukčijih društvenih budućnosti.
