U organizaciji Centra za teorijska istraživanja u humanistici, u sklopu ciklusa “Od teorije do historije”, održat će se u srijedu, 21. svibnja 2025. u 19 sati u dvorani D-5 Filozofskog fakulteta u Zagrebu tribina „Političko nasljeđe Michela Foucaulta“.
Michel Foucault najpoznatiji je europski mislilac druge polovice dvadesetog stoljeća, čiji je rad imao odjeka u gotovo svim društvenim i humanitičkim disciplinama. Iako su mu njegove analize sprege znanja i moći priskrbile status perjanice intelektualne ljevice koja je ponudila alternativu dotad prevladavajućoj marksističkoj paradigmi, Foucaulta su otpočetka pratile razne kritike, od optužbi za birokratizam, moralni i znanstveni relativizam ili pak dendijevski individualizam. Unatoč tome, Michel Foucault već se za života etablirao unutar francuske i inozemne akademije, pritom marljivo igrajući ulogu javnog intelektualca, a danas se njegova djela neumorno pretiskavaju, prevode i komentiraju. Uzevši u obzir, stoga, nezaobilaznost figure Michela Foucaulta u današnjoj humanistici, na ovoj bismo tribini trebali pokušati sagledati koliko je njegova misao relevantna danas, što nam njegova recepcija posljednjih pedeset godina govori o mehanizmima akademske proizvodnje i koje su potencijalne zamke ahistoričnog pristupa autorima i njihovom radu.
U tribini sudjeluju:
dr. sc. Nadežda Čačinovič, prof. emerita (Odsjek za filozofiju)
dr. sc. Nenad Ivić, red. prof. (Odsjek za romanistiku / Centar za teorijska istraživanja u humanistici)
dr. sc. David Šporer, red. prof. (Odsjek za komparativnu književnost)
Moderator: Nikola Cerovac (doktorand)
Ciklus tribina “Od teorije do historije” zamišljen je kao razgovor s povodom. Nedavno objavljeni i prevedeni naslovi teorijske literature, kao i obljetnice važnih polemika, teoretičara i njihovih djela poslužit će kao oslonac za otvaranje šire rasprave o teorijskim problemima historiografije, kao i vezi historiografskog rada i društva, politike i teorije. Poseban naglasak stavit će se na dodire i međusobne poticaje historijske znanosti i drugih društveno-humanističkih disciplina tako što će se u razgovor uključiti stručnjaci različitih teorijskih usmjerenja i profila, pri čemu upravo teorijsku diskusiju vidimo kao ključnu točku međusobne komunikacije.
